Općina Usora nalazi se u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine, u Zeničko-dobojskom kantonu, smještena u dolini rijeke Usore, na raskrižju putnih pravaca između Doboja, Tešnja i Teslića.

Općina Usora nastala je 1998. godine, područje općine Usora čine naseljena mjesta: Alibegovci, Bejići, Omanjska, Sivša, Srednja Omanjska i Ularice i područje dijela naseljenog mjesta Makljenovac koji je ušao u sastav Federacije. Općinu Usoru čine i dijelovi naseljenih mjesta: Miljanovci i Novi Miljanovci (Filipovići I Kovčići), Žabljak i Tešanjka.

Općina se prostire na 46,55 km², a prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine ima 7 568 stanovnika.

Općina Usora organizirana je kroz devet mjesnih zajednica: Alibegovci, Bejići, Jeleči-Filipovići, Makljenovac, Omanjska, Srednja Omanjska, Sivša, Ularice i Žabljak.

Povijest Usore seže u srednji vijek, kada se spominje kao župa, a kasnije i kao banovina unutar bosanske srednjovjekovne države. Tijekom stoljeća ovaj je prostor bio mjesto susreta različitih utjecaja, ali i kraj u kojem su ljudi živjeli sukladno s prirodom, čuvajući vlastite običaje, vjeru i kulturni identitet.

Posebna važnost pripada 800. obljetnici prvog pisanog spomena Usore. Prvi zapis o Usori nalazi se u pismu Pape Honorija III. ugarsko-hrvatskom kralju Andriji II., datiranom 15. svibnja 1225. godine, u kojem se Usora spominje dva puta, premda je tada bila u znatno drugačijem teritorijalnom i administrativnom ustroju. Ovo pismo svjedoči o dugoj i burnoj povijesti Usore te potvrđuje identitet njezinih žitelja. Današnji prostor općine, smješten uz najveći dio toka rijeke Usore, simbol je srca tog identiteta, a stanovnici ovog kraja svjedoče dubokim korijenima i jedinstvenom karakteru Usorskog čovjeka. Upravo u spomen na taj povijesni zapis i kao izraz poštovanja prema stoljećima postojanja i kontinuiteta života na ovom prostoru, 15. svibnja obilježava se Dan Općine Usora – dan koji simbolično povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost Usore

Danas je Usora uređena i funkcionalna općina s razvijenom infrastrukturom, obrazovnim ustanovama, lokalnim poduzetništvom i bogatim društvenim životom. Stanovništvo je većinski hrvatske nacionalnosti, a katolička vjera ima važnu ulogu u očuvanju tradicije i kulturne baštine. Snaga zajedništva i povezanost ljudi vidljivi su u svakodnevnom životu, obiteljskim okupljanjima, manifestacijama i radu lokalne zajednice.

Radi osiguravanja kvalitetnijeg i organiziranijeg života svojih mještana, Općina je osnovala niz odgojno-obrazovnih i javnih ustanova. Utemeljene su osnovna i srednja škola te predškolska ustanova „Ivančica“, kao i javne ustanove Dom zdravlja i Opća knjižnica.

Također su osnovana i dva javna poduzeća – Radio postaja Usora te Javno komunalno poduzeće za obavljanje komunalnih djelatnosti, koji svojim radom doprinose svakodnevnom funkcioniranju i razvoju lokalne zajednice.

Na području općine Usora danas djeluje oko 168 gospodarskih subjekata, što potvrđuje stabilan razvoj lokalnog gospodarstva i poduzetničke inicijative

Usoru često nazivaju „malom Švicarskom“ ili „bosanskom Toscanom“ zbog njenih blagih brežuljaka, pašnjaka, plodnih polja, šuma i vodotoka, među kojima se posebno ističe rijeka Usora. Razvijeno poduzetništvo i prostorno bogata domaćinstva s prelijepo uređenim dvorištima nadopunjuju slikovit krajolik. Netaknuta priroda, mir i sklad čine Usoru mjestom koje ostavlja snažan dojam na posjetitelje, koji joj se rado vraćaju.

Posebno se ističe župna crkva svetog Ante Padovanskog na sivačkom brijegu, koja dominira usorskom dolinom i predstavlja duhovno i simbolično središte ovoga kraja. Današnja crkva izgrađena je od 1929. do 1931. godine prema projektu poznatog arhitekta Karla Paržika.

Od župe Sivša izdvojene su i utemeljene nove župe: Žabljak i Doboj. Kasnije je od župe Žabljak osnovana župa Jelah, a od Doboja i Sivše župa Ularice.

Osim župne crkve, na području župe nalaze se i tri filijalne crkve:

  •    Crkva sv. Nikole Tavelića u selu Omanjskoj, sagrađena 1973. godine
  •   Crkva sv. Franje Asiškoga u selu Alibegovci, izgrađena 1982. godine
  •   Crkva Uzvišenja sv. Križa u selu Blaževci, sagrađena 1973. godine (općina Tešanj)

Preostale župne crkve na području Općine Usora:

  •  Crkva sv. Ilije Poroka u selu Ularice, sagrađena 1983. godine,
  •  Crkva sv. Ane u selu Žabljak, sagrađena 1875. godine.

Od objekata drugih vjerskih zajednica, u novije je vrijeme na području Usore izgrađena džamija u Alibegovcima, koja pripada Medžlisu Islamske zajednice Doboj.

Za one koji žele pobjeći od užurbane svakodnevice, Usora nudi tišinu sela, svjež i čist zrak, domaću hranu te osjećaj bliskosti s prirodom i lokalnom zajednicom. Seoska domaćinstva, vožnja biciklom, šetnje uz rijeku, ribolov i lov čine boravak u prirodi savršenim za odmor i rekreaciju.

Rijeka Usora nekada je bila dom desecima vodenica – mlinova koji su koristili snagu vode za mljevenje žita. Gotovo svako selo uz rijeku imalo je barem jednu vodenicu, a iako većina danas nije sačuvana, sjećanje na njih i dalje živi. Vodenica na Gračcu u Mjesnoj zajednici Alibegovci ostala je snažan simbol lokalne baštine, a postoji i interes za njezinu rekonstrukciju u turističke i edukativne svrhe, kao etno-sadržaj i živi muzej.

Usora je mjesto gdje prošlost i sadašnjost žive u ravnoteži – u prirodi, ljudima i svakodnevnom radu prepoznaje se privrženost vrijednostima koje traju i osjećaj doma koji se pamti.